ITU mehanizam 2014. - 2020.
Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU mehanizam) predstavljaju novi mehanizam Europske unije za razdoblje 2014. - 2020. godine koji je uveden s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Kroz ITU mehanizam provode se aktivnosti održivog urbanog razvoja koje imaju naglašenu teritorijalnu dimenziju i kombiniraju financijska sredstva iz više tematskih ciljeva u okviru jednog ili više operativnih programa.
Uspostavom ITU mehanizma u Republici Hrvatskoj promiče se proces decentralizacije, pri čemu urbana područja postaju centri razvoja, dovoljno snažni za značajnije gospodarske pomake, otvaranje novih radnih mjesta te kreiranje društvene klime i usluga koje mogu privući stanovništvo. Gradovi središta urbanih područja postaju partneri u provedbi ITU mehanizma i dio sustava koji upravlja sredstvima Europske unije, obavljanjem zadaća i aktivnosti u okviru Operativnih programa.
U programskim dokumentima za financijsko razdoblje 2014.–2020. definirano je da će Republika Hrvatska mjere održivog urbanog razvoja provoditi putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja u okviru dva operativna programa – Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) i Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali (OPULJP), iz tri različita europska fonda – Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i Europskog socijalnog fonda.
U tablici su prikazani tematski i specifični ciljevi po Operativnim programima kroz koje se mogu sufinancirati projekti iz ITU mehanizma.
Mjere održivog urbanoga razvoja putem ITU mehanizma u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Upravljačko tijelo za Operativni program Konkurentnost i kohezija i Koordinacijsko tijelo za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja, u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava kao Upravljačkim tijelom za Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali.
Mjere se provode u sedam najvećih urbanih središta s najvišom koncentracijom stanovništva i kapacitetima za provedbu projekata, a koja su za provedbu ITU mehanizma odabrana temeljem kriterija iz javnog poziva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Radi se o 4 urbane aglomeracije s više od 100.000 stanovnika u središnjim naseljima: Zagreb, Osijek, Rijeka i Split te 3 urbana područja s više od 50.000 stanovnika u središnjim naseljima: Zadar, Slavonski Brod i Pula. Pri tome gradovi središta urbanih područja nisu ograničeni na svoje administrativne granice, već uključuju i susjedne jedinice lokalne samouprave (JLS) ili njihove dijelove koji zajedno stvaraju prostorno-funkcionalnu cjelinu - urbanu aglomeraciju odnosno urbano područje. Odluku o odabiru ovih sedam urbanih središta za provedbu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2014.-2020. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je donijelo 5. listopada 2016. godine.
Još jednu takvu Odluku kojom je urbano područje Karlovac, zajedno sa susjednim jedinicama lokalne samouprave - gradovima Dugom Resom i Ozljem, odabrano za provedbu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2014.-2020., Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je donijelo 8. travnja 2020. godine, te je time Karlovac postao osmo ITU urbano područje u Hrvatskoj.
Republika Hrvatska za provedbu mjera održivog urbanog razdoblja putem ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2014.-2020. ima na raspolaganju ukupno 345.351.269,00 EUR-a:
Uspostavom ITU mehanizma u Republici Hrvatskoj promiče se proces decentralizacije, pri čemu urbana područja postaju centri razvoja, dovoljno snažni za značajnije gospodarske pomake, otvaranje novih radnih mjesta te kreiranje društvene klime i usluga koje mogu privući stanovništvo. Gradovi središta urbanih područja postaju partneri u provedbi ITU mehanizma i dio sustava koji upravlja sredstvima Europske unije, obavljanjem zadaća i aktivnosti u okviru Operativnih programa.
U programskim dokumentima za financijsko razdoblje 2014.–2020. definirano je da će Republika Hrvatska mjere održivog urbanog razvoja provoditi putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja u okviru dva operativna programa – Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) i Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali (OPULJP), iz tri različita europska fonda – Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i Europskog socijalnog fonda.
U tablici su prikazani tematski i specifični ciljevi po Operativnim programima kroz koje se mogu sufinancirati projekti iz ITU mehanizma.
Operativni program | Tematski cilj | Specifični cilj |
1.Gradovi kao pokretači razvoja | ||
Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ |
3. Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeće | 3a2 Omogućavanje povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva |
Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“ | 10. Ulaganje u obrazovanje, izobrazbu i strukovno osposobljavanje te cjeloživotno učenje | 10iii3 Poboljšanje kvalitete i relevantnosti sustava obrazovanja odraslih te unapređenje vještina i kompetencija odraslih 10iv1 Modernizacija i podizanje kvalitete srednjeg strukovnog obrazovanja s ciljem povećanja zapošljivosti učenika kao i mogućnost za daljnje obrazovanje |
2 .Čisti gradovi | ||
Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ |
4. Podržavanje prelaska na niskougljično gospodarstvo u svim sektorima | 4c3 Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva |
6. Očuvanje i zaštita okoliša i promocija resursne učinkovitosti | 6c1 Povećanje zapošljavanja i turističkih izdataka kroz unaprjeđenje kulturne baštine Specifični cilj 6e2 -Obnova brownfield lokacija (bivših vojnih i/ili industrijskih područja) unutar ITU |
|
7. Promicanje održivog transporta i eliminacije uskih grla u ključnim mrežnim infrastrukturama | 7ii2 Povećanje broja putnika u javnom prijevozu | |
3. Uključivi gradovi | ||
Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“ | 8. Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage | 8ii1 Povećati zaposlenost i brzu integraciju mladih osoba koje nisu zaposlene, u obrazovanju ili osposobljavanju na tržište rada |
9. Promicanje socijalne uključenost, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije | 9i1 Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti promicanjem tržišta rada i socijalnog uključivanja ranjivih skupina, te borba protiv svih oblika diskriminacije 9iv2 Poboljšanje pristupa visokokvalitetnim uslugama socijalne skrbi, uključujući i podršku za prijelaz s institucionalne na skrb u zajednici |
Mjere održivog urbanoga razvoja putem ITU mehanizma u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Upravljačko tijelo za Operativni program Konkurentnost i kohezija i Koordinacijsko tijelo za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja, u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava kao Upravljačkim tijelom za Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali.
Mjere se provode u sedam najvećih urbanih središta s najvišom koncentracijom stanovništva i kapacitetima za provedbu projekata, a koja su za provedbu ITU mehanizma odabrana temeljem kriterija iz javnog poziva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Radi se o 4 urbane aglomeracije s više od 100.000 stanovnika u središnjim naseljima: Zagreb, Osijek, Rijeka i Split te 3 urbana područja s više od 50.000 stanovnika u središnjim naseljima: Zadar, Slavonski Brod i Pula. Pri tome gradovi središta urbanih područja nisu ograničeni na svoje administrativne granice, već uključuju i susjedne jedinice lokalne samouprave (JLS) ili njihove dijelove koji zajedno stvaraju prostorno-funkcionalnu cjelinu - urbanu aglomeraciju odnosno urbano područje. Odluku o odabiru ovih sedam urbanih središta za provedbu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2014.-2020. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je donijelo 5. listopada 2016. godine.
Još jednu takvu Odluku kojom je urbano područje Karlovac, zajedno sa susjednim jedinicama lokalne samouprave - gradovima Dugom Resom i Ozljem, odabrano za provedbu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2014.-2020., Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je donijelo 8. travnja 2020. godine, te je time Karlovac postao osmo ITU urbano područje u Hrvatskoj.
Republika Hrvatska za provedbu mjera održivog urbanog razdoblja putem ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2014.-2020. ima na raspolaganju ukupno 345.351.269,00 EUR-a:
- 303.351.269,00 EUR-a iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija,
- 42.000.000,00 EUR-a iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.
- stvaranje povoljnijeg okruženja za poduzetnike (SC 3a2 OPKK)
- omogućavanje razvoja kvalitetne infrastrukture za razvoj najvažnijih gospodarskih sektora (SC 3a2 OPKK)
- rekonstrukcija i unaprjeđenje kulturne baštine u svrhu razvoja turizma (SC 6c1 OPKK)
- revitalizacija zapuštenih vojnih, industrijskih i drugih područja (SC 6e2 OPKK)
- poboljšanje usluge javnog prijevoza (SC 7ii2 OPKK)
- obnova sustava toplinarstva (SC 4c3 OPKK)
- mjere zapošljavanja i samozapošljavanja (SC 8ii1 OPULJP)
- mjere borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti (SC 9i1 OPULJP)
- poboljšanje pristupa visokokvalitetnim socijalnim uslugama (SC 9iv2 OPULJP)
- unaprjeđenje sustava obrazovanja za odrasle (SC 10iii3 OPULJP)
- modernizacija ponude strukovnog obrazovanja (SC 10iv1 OPULJP)