Najčešća pitanja

Tko može ostvariti pravo na najam gradskih stanova?
Pravo najma gradskog stana može ostvariti punoljetna osoba koja zajedno sa svim članovima svog obiteljskog domaćinstva kumulativno ispunjava sljedeće opće uvjete:
1. da su državljani RH
2. da imaju prebivalište na području Grada Karlovca, u neprekidnom trajanju od najmanje 10 godina, računajući do dana podnošenja zahtjeva, osim ako se prijavljuje za Listu reda prvenstva za mlade.
Gradski stan daje se u najam temeljem Opće liste reda prvenstva i Liste reda prvenstva za mlade osobi koja ispunjava sljedeće uvjete:

ako nema na području RH imovinu znatne vrijednosti
ako nije prodala, darovala ili na bilo koji drugi način otuđila useljivu kuću ili stan ili drugu imovinu znatne vrijednosti
ako nije otkupila stan sukladno odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a zatim ga prodala ili na drugi način otuđila
ako nema u najmu odgovarajući stan u vlasništvu Grada Karlovca, Karlovačke županije ili RH, te pravnih osoba u njihovom vlasništvu odnosno većinskom vlasništvu
ako ukupni prosječni mjesečni prihod po članu obiteljskog domaćinstva ostvaren u godini koja prethodi godini kada je objavljen natječaj za dodjelu stanova u najam ne prelazi 50 % prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama u RH, prema posljednjem objavljenom podatku Državnog zavoda za statistiku do dana objave natječaja.

Gradski stanovi daju se u najam podnositeljima zahtjeva po redoslijedu Opće liste reda prvenstva i Liste reda prvenstva za mlade. Liste reda prvenstva utvrđuju se temeljem provedenog javnog natječaja. Natječaj se raspisuje svakih tri godine. Iznimno gradonačelnik može, na prijedlog Povjerenstva za stanove, donijeti odluku o davanju stana u najam bez provođenja javnog natječaja (izvan lista reda prvenstva) osobama od posebnog značenja za Grad iz područja znanosti, kulture, sporta, umjetnosti i sl. temeljem priznatih rezultata, vodeći računa o njihovom doprinosu svekolikom razvitku Grada ili osobama koje obavljaju deficitarno zanimanje za koje Povjerenstvo ocijeni da su prijeko potrebne Gradu, odnosno da su od općeg interesa za sve građane Grada Karlovca ili osobama koje pravo na najam gradskog stana ostvaruju na temelju zakona ili temeljem pravomoćnih i ovršnih odluka suda ili u drugim društveno opravdanim slučajevima (npr. osobama s posebnim socijalno-zdravstvenim i dr. potrebama koje su utvrđene po odgovarajućem stručnom tijelu, osobama koje su uslijed elementarnih nepogoda (potres, poplava, požar i dr.) ili zbog ruševnosti stambene zgrade ostale bez odgovarajućeg smještaja).
Treba li za izvođenje pomoćne zgrade građevinska dozvola?
Ne treba. U slučaju da pomoćna zgrada ima jednu etažu, a nema više od 50 m2 tlocrtne površine i da je osnovna zgrada zakonita - pomoćna zgrada može se graditi na temelju glavnog projekta, te pritom pomoćnu zgradu smije izvoditi ovlašteni izvođač radova. Također treba prijaviti početak građenja, osigurati stručni nadzor nad građenjem, te ishoditi uporabnu dozvolu, budući da se te građevine evidentiraju u katastru.
Treba li za izradu glavnog projekta za pomoćne zgrade geodetski projekt?
Ne.
Treba li za prenamjene prostora (iz stambenog u poslovni ili iz jedne poslovne namjene u drugu) građevinska dozvola?
Odgovor ovisi o odgovoru na podpitanja, odnosno da li se na konkretan slučaju mogu primijeniti Odredbe članka 5. točka 2. pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ili Odredbe članka 151. - 153. zakona o prostornom uređenju.
Što je sve potrebno za izvođenje ograde?
Prema članku 2. točka 2. pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ograde visine do 2,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnatog i uređenog terena uz ogradu mogu se graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, a u skladu s odredbama GUP-a, odnosno prostornog plana ulična ograda ne smije biti viša od 1,6 m, a visina ostalih ograda je max. 2,0 metra.
Treba li za izvođenje fasade građevinska dozvola?
Ne treba. Potrebno je imati glavni projekt, ovlašteni izvođač radova i treba prijaviti početak građenja.
Što treba za zamjenu krova ili za krovne kućice?
Za krovne kućice treba glavni projekt i ovlašteni izvođač radova i treba prijaviti početak građenja (prema članku 5. točka 3. i člank 6. stavak 3. pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima). Za zmjenu krova ovisi o opsegu radova (doslovno zamjena - smatra se održavanjem, prošireni opseg radova uz podizanje nadozida - max. visina nadozida treba iznositi 0,6 m da bi se nadozid mogao izvesti samo na temeljem glavnog projekta, te isto tako ako je predviđena visina u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom.
Što je potrebno za izgradnju nadstrešnica - vrtne sjenice?
Slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 15 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade izvodi se bez građ. dozvole i gl. projekta. Za dodatna pojašnjenja kontaktirati UO za provedbu dokumenata prostornog uređenja.
Je li potrebna uporabna dozvola za zgradu koja je izgrađena prije 15. veljače 1968. godine?
Da.
Treba li građevinska dozvola za nadogradnju kosog krova na prizemnoj pomoćnoj zgradi za koju je izdano rješenje o izvedenom stanju?
Ne.
Treba li za zgradu koja je izgrađena prije 15. veljače 1968. godine temeljem akta za gradnju izdanog također prije 15. veljače 1968. godine podnijeti zahtjev za uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu prije 15. veljače 1968. godine, ili treba podnijeti zahtjev za uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. godine?
Ovisi o želji stranke, može i jedno i drugo.
Koja je potrebna dokumentacija za legalizaciju, pogotovo kad su u pitanju rekonstrukcije zgrada?
Ovisi o ukupnoj bruto površini zgrade. Kod rekonstrukcije je bitno napomenuti da je polazište za određivanje kategorije zgrade ukupna bruto površina zgrade (i zakonitog i nezakonitog dijela), te da se naknada ne plaća za zakoniti dio koji treba biti naznačen u snimci izvedenog stanja.
Je li potrebna uporabna dozvola za zgradu za koju je izdano rješenje o izvedenom stanju?
Ne, jer rješenje o izvedenom stanu u sebi konzumira i građevinsku i uporabnu dozvolu odjednom.
Može li se ozakoniti zgrada na međi?
Nezakonito izgrađena zgrada na međi može se ozakoniti. Ne može se ozakoniti ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, lođu i slično) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu.
Može li se ozakoniti zgrada koja nije u građevinskom području naselja?
Da, to su većinom kuće za odmor ili zgrade poljoprivredne namjene (spremišta alata i strojeva, poljoprivrednih proizvoda i dr.). Postupak je isti kao i kod legalizacije zgrada u građevinskom području naselja.
Kad referenti izlaze na teren obaviti očevid i da li su dužni obavjestiti vlasnike susjednih parcela?
Ne, međutim objavom javnog poziva na oglasnoj ploči Grada karlovca dužni su vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na česticama zemljišta koje neposredno graniče sa navedenim zemljištem pozvati da izvrše uvid u spis predmeta radi izjašnjavanja.
Treba li legalizirati septičke jame?
Septičke jame do 27,00m3 ne podliježu obavezi legalizacije.
Na jednoj katastarskoj čestici izgrađen je jedan objekt koji ima dva vlasnika. Objekt je pregrađen jednim zidom. Jedan vlasnik ishodio je pravomoćnu uporabnu dozvolu. Da li ja moram legalizirati cijeli objekt koji ima više od 400 m2 ili samo svoj dio koji je bespravan?
Ne treba se legalizirati cijeli objekt, već samo nelegalan dio objekta.
Uz suglasnost stanara pregradio sam dio hodnika koji mi služi kao izba i pripojio ga stanu, da li trebam legalizirati pripojeni dio hodnika?
Da, mora se legalizirati dio pripojenog hodnika.
Mogu li legalizirati kukuružnjak (manji od 15 m2) ako to nije potrebno?
Može se legalizirati kukuružnjak ako to stranka traži.

Pitanja i odgovori iz ostalih rubrika