English
Deutsch
Održivi europski ruralni turizam – mogućnost za ponovni razvoj lovnog turizma u Karlovcu
15.02.2010.
Ruralni turizam u Europi igra veliku i značajnu ulogu u gospodarstvu gradova i njihovih okolica. Kao takav ruralni turizam objedinjuje 19 mogućih vrsta turizma od kojih veliku i značajnu ulogu imaju lovni i ribolovni turizam. Ljudi širom Europe preko Slovenije, Austrije, Francuske, Velike Britanije pa nadalje, bavljenjem ruralnim turizmom ostvaruju velike dobiti i pružaju unosna poslovanja na „vlastitom kućnom pragu“. Danas je u Europi uspostavljena i mreža za edukaciju i trening kako provoditi ruralni turizam koja se može pobliže pogledati i na formiranom webu http://www.ruraltourisminternational.org/
U tom kontekstu ruralnog turizma Karlovac je sa svojom okolicom u prijeratnom razdoblju bio jedna od vodećih destinacija ruralnog turizma i to posebno u području lovnog i ribolovnog turizma. Takav lovni i ribolovni turizam toga vremena igrao je vrlo važnu socijalno-ekonomsku ulogu čitavog kraja što se mnogi karlovčani dobro sjećaju i danas. Mnoga domaćinstva širom karlovačke okolice su ostvarivala velik broj noćenja i dodatnih prihoda upravo od turista koji su posjećivali Karlovac sa ovom svrhom.
Ono što je Karlovcu davalo i još uvijek daje mogućnost bavljenja takvim vidom održivog ruralnog turizma je spoj ravnice na prijelazu u brdske terene koji su samo mali dio posebne specifičnosti karlovačkog kraja, za razliku od ostalih dijelova Hrvatske, uz neizostavne četiri rijeke i stotine malih potoka, rječica i bajera. Upravo zbog toga do početka devedesetih godina Karlovac je bio jedan od najjačih središta i po pitanju lova i lovnog turizma u Hrvatskoj. Ranije navedene činjenica i struktura terena činile su ga izrazito privlačnim za domaću i stranu lovnu klijentelu. Dokazi i činjenice iz prošlosti pokazuju da je u Karlovcu taj aspekt turizma izrazito važan i potreban danas. U tom razdoblju su se proračunska sredstva turističke zajednice punila sa preko 70% prihoda upravo od toga vida turističke djelatnosti sa ekstra potrošenim sredstvima od istih turista koji su još naknadno trošili u različitim ugostiteljskim objektima, dućanima ili na nekim drugim mjestima u Gradu Karlovcu.
Pokazatelji važnosti lovnog turizma za razvoj ruralnih dijelova Grada karlovca i Karlovačke Županije toga razdoblja su vrlo egzaktni i jasni: Na području 12 lovnih jedinica (danas 12 udruga na području grada Karlovca) unutar lovišta «Karlovac» (područje koje obuhvaća Grad Karlovac) samo 1988. svaka od navedenih 12 udruga inkasirala je 54.000 DM
Udruge van granica Grada ostvarivale su iste takve ili još veće prihode. Velik broj ljudi bio je angažiran direktno u lovnom turizmu – lovni pratitelji, lovočuvari, vodiči pasa, nosači divljači – direktni prihodi ili indirektno kroz usluge smještaja i nekih drugih turističkih aktivnosti Sve to je dodatno u velikoj mjeri na različite načine punilo proračun Grada Karlovca i ljudi koji su pružali popratne usluge. Europski pokazatelji važnosti održivog lovnog turizma kao suvremenog vida ruralnog turizma
Održivi lovni turizam je izrazito važan dio gospodarstva u Europi i Svijetu, te kao takva vrsta turizma, koja ispunjava zahtjeve održivog turizma što znači da se planski i stručno provodi, ne ugrožava prirodno i kulturno nasljeđe a donosi dobit. U skladu s tim, agencija Countryside Alliance 2008. godine napravila je istraživanje gdje je došla do podataka da lov samo dviju vrsta divljači kojom se održivo gospodari i lovi godišnje donosi 1,6 milijardi funti (13.2 milijarde kuna) engleskom gospodarstvu. Takvi prihodi se ostvaruju kroz uslugu konkretnog lova te još više kroz popratne servise tijekom lova (smještaj i ostale turističke usluge). Nadalje, prema istom provedenom istraživanju održivi lovni turizam pruža 70.000 radnih mjesta od kojih je 31.000 direktnih mjesta u lovstvu a 39.000 indirektnih radnih mjesta (smještaj i popratne aktivnosti nakon lova) u ruralnom dijelu Engleske. Istraživanja provedena u Europi u sklopu Šestog okvirnog programa - FP6 Governance and Ecosystem Management for the Conservation of Biodiversity ili Briga i menadžmenet ekosustava u svrhu zaštite bioraznolikosto (www.gemconbio.eu) došla su do rezultata da je u 2006. godini 23 miliona ribolovaca, 7 miliona lovaca i 6 miliona promatrača ptica na te aktivnosti potrošilo 40 milijardi eura što je 2009. godine iznio i uvaženi britanski profesor Robert Kenward predsjednik Međunarodne zajednice za zaštitu prirode poznatije pod nazivom IUCN (International Union for Conservation of Nature). Ako se ta brojka stavi u omjer sa 331 milionom ruralnih neobrađenih hektara u Europi koji su pogodni za te djelatnosti dobiva se da svaki ruralni neobrađeni hektar u Europi vrijedi 121 euro. U konkretnom primjeru Grad Karlovac koji u svojim administrativnim granicama na sjever ide do mjesnog odbora Mahično – Tuškani – Donje Pokuplje, na jugu do mjesnog odbora Tušilović, na istoku do mjesnog odbora Šišljavić a na zapadu do mjesnog odbora Gornje Stative ima površinu od 464 km² o od toga 445,5 km² otpada na ruralni neiskorišteni prostor koji još uz to pati od pada populacije stanovništva. Kada se te brojke pomnože sa vrijednošću jednog ruralnog hektara unutar EU koji je procijenjen na 121 euro dobiva se brojka vrijednosti tog prostora u svrhu lovnog i ribolovnog turizma koja iznosi 5.380.000,00 eura. Takav kapital bi se mogao vrlo brzo unovčiti sa već postojećim stanjem okolice, za početak bez ikakve potrebne investicije i dodatnih ulaganja što bi ljudi sami sa vremenom mogli stvarati kroz dobit koju bi ostvarivali u popratnim turističkim uslugama.
Ono što se u ovom slučaju vidi jest koliko takvog neiskorištenog potencijala leži u prirodnim bogatstvima Karlovca i njegove bliže okolice a može ih se kroz pametan i održivi pristup kvalitetno iskoristiti za dobrobit čitave zajednice a ujedno i očuvati za buduće naraštaje. Velika stvar koju podržava čitava Europska Unija s obzirom na velik broj zaposlenih u tom ruralnom sektoru su i novi moderni vidovi održivog lovnog turizma kao što je sportski vid lovno-kinoloških manifestacija gdje mnogi ljubitelji lovačkih pasa troše velik novac da bi doveli svoje pse u kontakt sa divljači ali bez konačnog odstrjela koji se tada simulira pomoću startnih pištolja. Prvi eksperimentalni projekt u takvom vidu održivog lovnog turizma bez odstrjela napravljen je u listopadu 2009. godine pod nazivom „Karlovačka ALKA“ – Kup prijateljskih gradova Alessandrija – Karlovac koji je privukao 70 natjecatelja iz Italije i Hrvatske koji su četiri dana spavali u Karlovcu, razgledavali Karlovac, koristili lokalne ugostiteljske objekte i smještaj te trošili svoj novac u gradu Karlovcu. Ovaj međunarodni lovno-kinološki kup gradova prijatelja slijedio je odrednice strateških razvojnih dokumenata, koristio postojeće lovno-turističke potencijale, posebice ljudske i prirodne resurse. Kup ALLKA je kao takav pokazao da može biti poticaj za razvoj ruralnog turizma naše regije. U isto vrijeme je napravljena i međunarodna promocija specifične turističke ponude grada i ostvarile su se aktivnosti zacrtane strateškim razvojnim dokumentima Regionalnog operativnog plana Karlovačke županije, Državne strategije razvoja turizma i Masterplana turizma karlovačke županije.U Hrvatskoj je prvi primjer iz prakse za ovakve vidove turizma ruralni dio Zadra i njegovo zaleđe. Ondje u organizaciji istih i sličnih manifestacija sudeluju lokalne udruge, Grad Zadar, kompleks hotela Falkensteiner i mještani sa ponudom smještaja i hrane.
Usporedimo li ovo gore navedeno sa karlovačkom okolicom dolazimo do zaključka da Karlovac ima još bolji geostrateški položaj kao raskrsnica putova, laka dostupnost iz svih djelova Hrvatske i ostatka Europe, rijeke za kupanje tijekom ljetnih mjeseci, biciklističke rute, mogućnost promatranja ptica u gradskim parkovima te usluge ribolovnog turizma polazeći već od samog gradskog centra kroz koji protječu čiste rijeke a s čime se baš ne može pohvaliti velik broj gradova u Europi. Ovakav potencijal ne smije ležati neiskorišten i kao takav može funkcionirati 365 dana u godini na dobrobit svih u lokalnoj zajednici, uz veoma važnu stvar da Grad Karlovac također ima i prvi u Hrvatskoj studij Lovstva i zaštite prirode na kojem se mogu stvarati i stvaraju se stručnjaci za rad u tom području.
U tom kontekstu ruralnog turizma Karlovac je sa svojom okolicom u prijeratnom razdoblju bio jedna od vodećih destinacija ruralnog turizma i to posebno u području lovnog i ribolovnog turizma. Takav lovni i ribolovni turizam toga vremena igrao je vrlo važnu socijalno-ekonomsku ulogu čitavog kraja što se mnogi karlovčani dobro sjećaju i danas. Mnoga domaćinstva širom karlovačke okolice su ostvarivala velik broj noćenja i dodatnih prihoda upravo od turista koji su posjećivali Karlovac sa ovom svrhom.
Ono što je Karlovcu davalo i još uvijek daje mogućnost bavljenja takvim vidom održivog ruralnog turizma je spoj ravnice na prijelazu u brdske terene koji su samo mali dio posebne specifičnosti karlovačkog kraja, za razliku od ostalih dijelova Hrvatske, uz neizostavne četiri rijeke i stotine malih potoka, rječica i bajera. Upravo zbog toga do početka devedesetih godina Karlovac je bio jedan od najjačih središta i po pitanju lova i lovnog turizma u Hrvatskoj. Ranije navedene činjenica i struktura terena činile su ga izrazito privlačnim za domaću i stranu lovnu klijentelu. Dokazi i činjenice iz prošlosti pokazuju da je u Karlovcu taj aspekt turizma izrazito važan i potreban danas. U tom razdoblju su se proračunska sredstva turističke zajednice punila sa preko 70% prihoda upravo od toga vida turističke djelatnosti sa ekstra potrošenim sredstvima od istih turista koji su još naknadno trošili u različitim ugostiteljskim objektima, dućanima ili na nekim drugim mjestima u Gradu Karlovcu.
Pokazatelji važnosti lovnog turizma za razvoj ruralnih dijelova Grada karlovca i Karlovačke Županije toga razdoblja su vrlo egzaktni i jasni: Na području 12 lovnih jedinica (danas 12 udruga na području grada Karlovca) unutar lovišta «Karlovac» (područje koje obuhvaća Grad Karlovac) samo 1988. svaka od navedenih 12 udruga inkasirala je 54.000 DM
Udruge van granica Grada ostvarivale su iste takve ili još veće prihode. Velik broj ljudi bio je angažiran direktno u lovnom turizmu – lovni pratitelji, lovočuvari, vodiči pasa, nosači divljači – direktni prihodi ili indirektno kroz usluge smještaja i nekih drugih turističkih aktivnosti Sve to je dodatno u velikoj mjeri na različite načine punilo proračun Grada Karlovca i ljudi koji su pružali popratne usluge. Europski pokazatelji važnosti održivog lovnog turizma kao suvremenog vida ruralnog turizma
Održivi lovni turizam je izrazito važan dio gospodarstva u Europi i Svijetu, te kao takva vrsta turizma, koja ispunjava zahtjeve održivog turizma što znači da se planski i stručno provodi, ne ugrožava prirodno i kulturno nasljeđe a donosi dobit. U skladu s tim, agencija Countryside Alliance 2008. godine napravila je istraživanje gdje je došla do podataka da lov samo dviju vrsta divljači kojom se održivo gospodari i lovi godišnje donosi 1,6 milijardi funti (13.2 milijarde kuna) engleskom gospodarstvu. Takvi prihodi se ostvaruju kroz uslugu konkretnog lova te još više kroz popratne servise tijekom lova (smještaj i ostale turističke usluge). Nadalje, prema istom provedenom istraživanju održivi lovni turizam pruža 70.000 radnih mjesta od kojih je 31.000 direktnih mjesta u lovstvu a 39.000 indirektnih radnih mjesta (smještaj i popratne aktivnosti nakon lova) u ruralnom dijelu Engleske. Istraživanja provedena u Europi u sklopu Šestog okvirnog programa - FP6 Governance and Ecosystem Management for the Conservation of Biodiversity ili Briga i menadžmenet ekosustava u svrhu zaštite bioraznolikosto (www.gemconbio.eu) došla su do rezultata da je u 2006. godini 23 miliona ribolovaca, 7 miliona lovaca i 6 miliona promatrača ptica na te aktivnosti potrošilo 40 milijardi eura što je 2009. godine iznio i uvaženi britanski profesor Robert Kenward predsjednik Međunarodne zajednice za zaštitu prirode poznatije pod nazivom IUCN (International Union for Conservation of Nature). Ako se ta brojka stavi u omjer sa 331 milionom ruralnih neobrađenih hektara u Europi koji su pogodni za te djelatnosti dobiva se da svaki ruralni neobrađeni hektar u Europi vrijedi 121 euro. U konkretnom primjeru Grad Karlovac koji u svojim administrativnim granicama na sjever ide do mjesnog odbora Mahično – Tuškani – Donje Pokuplje, na jugu do mjesnog odbora Tušilović, na istoku do mjesnog odbora Šišljavić a na zapadu do mjesnog odbora Gornje Stative ima površinu od 464 km² o od toga 445,5 km² otpada na ruralni neiskorišteni prostor koji još uz to pati od pada populacije stanovništva. Kada se te brojke pomnože sa vrijednošću jednog ruralnog hektara unutar EU koji je procijenjen na 121 euro dobiva se brojka vrijednosti tog prostora u svrhu lovnog i ribolovnog turizma koja iznosi 5.380.000,00 eura. Takav kapital bi se mogao vrlo brzo unovčiti sa već postojećim stanjem okolice, za početak bez ikakve potrebne investicije i dodatnih ulaganja što bi ljudi sami sa vremenom mogli stvarati kroz dobit koju bi ostvarivali u popratnim turističkim uslugama.
Ono što se u ovom slučaju vidi jest koliko takvog neiskorištenog potencijala leži u prirodnim bogatstvima Karlovca i njegove bliže okolice a može ih se kroz pametan i održivi pristup kvalitetno iskoristiti za dobrobit čitave zajednice a ujedno i očuvati za buduće naraštaje. Velika stvar koju podržava čitava Europska Unija s obzirom na velik broj zaposlenih u tom ruralnom sektoru su i novi moderni vidovi održivog lovnog turizma kao što je sportski vid lovno-kinoloških manifestacija gdje mnogi ljubitelji lovačkih pasa troše velik novac da bi doveli svoje pse u kontakt sa divljači ali bez konačnog odstrjela koji se tada simulira pomoću startnih pištolja. Prvi eksperimentalni projekt u takvom vidu održivog lovnog turizma bez odstrjela napravljen je u listopadu 2009. godine pod nazivom „Karlovačka ALKA“ – Kup prijateljskih gradova Alessandrija – Karlovac koji je privukao 70 natjecatelja iz Italije i Hrvatske koji su četiri dana spavali u Karlovcu, razgledavali Karlovac, koristili lokalne ugostiteljske objekte i smještaj te trošili svoj novac u gradu Karlovcu. Ovaj međunarodni lovno-kinološki kup gradova prijatelja slijedio je odrednice strateških razvojnih dokumenata, koristio postojeće lovno-turističke potencijale, posebice ljudske i prirodne resurse. Kup ALLKA je kao takav pokazao da može biti poticaj za razvoj ruralnog turizma naše regije. U isto vrijeme je napravljena i međunarodna promocija specifične turističke ponude grada i ostvarile su se aktivnosti zacrtane strateškim razvojnim dokumentima Regionalnog operativnog plana Karlovačke županije, Državne strategije razvoja turizma i Masterplana turizma karlovačke županije.U Hrvatskoj je prvi primjer iz prakse za ovakve vidove turizma ruralni dio Zadra i njegovo zaleđe. Ondje u organizaciji istih i sličnih manifestacija sudeluju lokalne udruge, Grad Zadar, kompleks hotela Falkensteiner i mještani sa ponudom smještaja i hrane.
Usporedimo li ovo gore navedeno sa karlovačkom okolicom dolazimo do zaključka da Karlovac ima još bolji geostrateški položaj kao raskrsnica putova, laka dostupnost iz svih djelova Hrvatske i ostatka Europe, rijeke za kupanje tijekom ljetnih mjeseci, biciklističke rute, mogućnost promatranja ptica u gradskim parkovima te usluge ribolovnog turizma polazeći već od samog gradskog centra kroz koji protječu čiste rijeke a s čime se baš ne može pohvaliti velik broj gradova u Europi. Ovakav potencijal ne smije ležati neiskorišten i kao takav može funkcionirati 365 dana u godini na dobrobit svih u lokalnoj zajednici, uz veoma važnu stvar da Grad Karlovac također ima i prvi u Hrvatskoj studij Lovstva i zaštite prirode na kojem se mogu stvarati i stvaraju se stručnjaci za rad u tom području.