KRATAK ROK U BORBI PROTIV AMBROZIJE
Peludne prognoze pokazuju da u zraku grada Karlovca i dalje prevladava slabo alergena pelud koprive koja je utvrđena u umjerenim koncentracijama, pelud visoko alergogene ambrozije u umjerenim koncentracijama i pelud visoko alergogenog pelina ali u niskim koncentracijama. Peludi trava prisutne su u zraku u niskim koncentracijama. No upozoravamo na činjenicu da tek slijedi period cvatnje najiritantnije od svih alergogenih biljaka ambrozije. Vremenske prilike utječu na početak i trajanje sezone stvaranja peludi. Suho i toplo vrijeme tijekom cvatnje ambrozije pospješuje sazrijevanje i otpuštanje peludi, a koncentracija peludnih zrnaca u zraku je niža za hladna i kišovita vremena.

PODSJETIMO SE ŠTO JE AMBROZIJA I KAKO IZGLEDA
Ambrozija je korovna, jednogodišnja biljka koja naraste i do 3 metra u visinu. Ime roda Ambrosia potječe od grčke riječi koja znači "hrana bogova". Ima vretenast korijen. Stabljika je uspravna, razgranata, posuta grubim dlačicama. Listovi su a dužine 5-10 cm, nasuprotno raspoređeni, razdijeljeni u uske režnjeve i posuti gustim dlačicama. Cvjetovi su žućkasti, glavičastog oblika koji su skupljeni u grozdaste cvatove. Biljka najčešće nastanjuje staništa poput željezničkih pruga, rubna područja uz ceste, putove, gradilišta ali i poljoprivredne površine, vrtove, cvjetnjake pa i parkove dakle svugdje gdje ima dovoljno svjetla. Ambrozija proizvodi veliku količinu peludi po biljci, godišnje prosječno proizvede oko 60.000 sjemenki. Samo sjeme je izrazito otporno pa može preživjeti i do 30 godina.
Ambrozija je vrlo prilagodljiva i sve više osvaja naš okoliš. Na nama je da joj se suprotstavimo i spriječimo njezino daljnje širenje. Možda zvuči ružno, jer biljka nije kriva što joj je priroda namijenila tako neugodnu ulogu. Ali njezina prisutnost je test za sve nas, za našu brigu o okolišu i dobrobit susjedstva.

KAKO SUZBIJATI KOROVE A NAROČITO AMBROZIJU?
Zapuštena zemljišta je potrebno urediti i zasijati travom. Ako se radi o pojedinačnim biljkama mogu se suzbiti čupanjem prije cvatnje zajedno s korijenjem. U slučaju većih površina preporučuje se košnja. Korovi se kose prije cvatnje a naročito ambrozija koju se kosi nisko do 5 cm od tla. Treba naglasiti da je vrlo važno ne čekati i uništavati ambroziju u cvatnji jer se tada koncentracija peludi može višestruko povećati i time uzrokovati opsežnije tegobe i pospješiti širenje.
Korovi pa i ambrozija naročito će se pojaviti na strništima i nepokošenim rubovima poljoprivrednih površina. Mogu se suzbiti ili ukloniti na sljedeće načine:
-agrotehničkim mjerama: višekratnim prašenjem strništa
-mehaničkim mjerama: međurednom kultivacijom, okopavanjem, plijevljenjem i pročupavanjem izbjeglih biljaka, redovitom (višekratnom) košnjom
-kemijskim mjerama: uporabom učinkovitih selektivnih ili neselektivnih herbicida koji imaju dozvolu za promet i primjenu u Republici Hrvatskoj, a u skladu s uputom za primjenu koja je priložena uz sredstvo.
Obveznici provođenja mjera uklanjanja ambrozije kao i ostalog korova su vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta (vrtova, oranica, livada itd.), šuma i lovišta, ovlaštenici upravljanja vodotocima i kanalima te površinama uz vodotoke i kanale, ovlaštenici upravljanja i održavanja površina uz javne prometnice i željezničke pruge, ovlaštenici upravljanja parkovima i drugim javnim zelenim površinama. Obveznici snose troškove mjera uklanjanja i uništavanja korova ambrozije.
Inspekcijski nadzor nad provedbom mjera uklanjanja ambrozije provode fitosanitarna inspekcija i šumarska inspekcija sukladno Zakonu o biljnom zdravstvu, te poljoprivredna inspekcija sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Novčane kazne se kreću od 500 do 50 tisuća kuna. Pod agrotehničkim mjerama čije bi propuštanje nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju smatraju se:
· zaštita od erozije
· sprečavanje zakorovljenosti
· zabrana, odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na određenom području,
· suzbijanje biljnih bolesti i štetočina
· korištenje i uništavanje biljnih otpadaka

Pod mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina smatraju se:
· održavanje živica i međa
· održavanje poljskih putova
· uređivanje i održavanje kanala
· sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica
· sadnja i održavanje vjetrobranih pojasa.

Nadzor nad provedbom agrotehničkih mjera i mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina provode poljoprivredni redari i poljoprivredna inspekcija, a novčane kazne se kreću od 500 do 3 tisuće kuna. Sve poljoprivredne i ostale površine na području Grada Karlovca zarasle u ambroziju i druge korove možete prijaviti:
Poljoprivrednoj inspekciji - telefon: 047/ 415-267
Poljoprivrednom redaru - telefon: 047/ 628-203
Komunalnom redaru - telefon: 047/ 628-222